Žgaravica

Žgaravica je osjećaj žarenja (gorenja, pečenja) koji se širi iz želuca ili donjeg dijela prsišta prema vratu. Ona je često provocirana konzumiranjem određene vrste hrane, saginjanjem, napinjanjem ili ležanjem. Žgaravica je dominantan simptom GERB-a (gastroezofagealne refluksne bolesti). Vrlo je često udružena sa regurgitacijom (vraćanjem želučanog sadržaja u ždrijelo). Procjenjuje se da se u 20 do 40 posto populacije povremeno javljaju simptomi žgaravice, dok se u 7 do 10 posto oni javljaju dnevno, a 15 posto mjesečno.

ŽGARAVICA I PROBAVA
Žgaravica je danas postala gotovo svakodnevna pojava koja pogađa sve više populacije među kojom su posebno ugrožene starije osobe i trudnice koje se često žale na probleme sa žgaravicom. Žarenje u prsima koje se pojavljuje nakon objeda, bol koja se pojačava kod saginjanja ili ležanja, pečenje i žarenje, pojava gorke ili slane tekućine u grlu te podrigivanje najčešći su i najneugodniji simptomi žgaravice koja nastaje zbog ulaska želučane kiseline u jednjak. Inače, u normalnim okolnostima, kada gutamo, ušće jednjaka ili donji sfinkter jednjaka se opusti kako bi hrana prošla u želudac i zatim se taj isti sfinkter stisne kako ništa ne bi iz želuca dospjelo nazad u jednak. Ukoliko se donji sfinkter jednjaka previše opusti ili oslabi, želučane kiseline mogu dospjeti u jednjak i uzrokovati žgaravicu. Povremena i blaga žgaravica nije zabrinjavajuća i najčešće prolazi sama od sebe, no ako je žgaravica učestala, potrebno je ublažiti njene simptome i promijeniti životne navike. Produženi i učestali kontakt kiselog želučanog sadržaja sa sluznicom jednjaka može dovesti do ozbiljnijih problema poput povrede sluznice jednjaka. Neumjerenost je uvijek otežavajuća okolnost; prejedanje ili prevelik pritisak na želudac, što je čest slučaj kod gojaznosti ili trudnoće, najčešće su glavni okidači za pojavu žgaravice. Nepovoljni čimbenici na pojavu žgaravice mogu biti i emocionalni stres, pušenje, pijenje alkoholnih pića, jedenje određene škodljive hrane te povišen tlak u trbušnoj šupljini kao posljedica nošenja uske odjeće. Nepravilno hranjenje u smislu preobilnih obroka, brzog gutanja te slabog žvakanja hrane također mogu biti uzrokom žgaravice. Tipično je da se žgaravica javlja nakon jedenja masne, pržene i teške hrane, obično sat vremena nakon jela. Žgaravicu može provocirati i veći fizički napor odmah nakon jela, kao i ležanje nakon jela, što je usko vezano sa postojanjem želučanog bruha.

ŽGARAVICA I PREHRANA
Jela bogata masnoćom i uljima životinjskog ili biljnog podrijetla često dovode do žgaravice, baš kao i neki lijekovi. Svi koji pate od žgaravice trebali bi izbjegavati ili ograničiti unos rajčice, crnog papra, čokolade, alkohola, kave, pržene i masne hrane, kečapa, agruma, luka i češnjaka, senfa, peperminta, gaziranih pića i octa. Te namirnice opuštaju donji sfinkter jednjaka što dovodi do pojave žgaravice. S povećanim unosom namirnica koje dobro utječu na pravilan rad jednjaka i promijenjenim životnim navikama, negativni učinci žgaravice mogu se znatno smanjiti, a u blažim slučajevima i potpuno izliječiti.

ŠTO JE POTREBNO KAKO BI SE SPRIJEČILA NEUGODNA ŽGARAVICA:
• povećati unos fermentiranih mliječnih proizvoda poput jogurta, acidofila, kefira i kiselog mlijeka
• povećati unos integralnih žitarica, posebno riže, ječma i heljde te integralne tjestenine i bio krekera
• agrume zamijeniti alkalnim voćem poput banane, maline, jagode i sl.
• smanjiti unos masne i teške hrane, pogotovo treba izbjegavati suhomesnate proizvode
• obroke raspodijeliti u više manjih porcija; najbolja je podjela na doručak, užinu, ručak, užinu i večeru
• jesti najmanje 3 sata prije odlaska na spavanje
• lijekove piti s velikom količinom vode
• smanjiti prekomjernu tjelesnu težinu
• smanjiti pušenje i unos alkohola iako bi najbolje bilo prekinuti sa ovim štetnim navikama

Uz navedeno, svakako je preporučljivo smanjiti stres, veće tjelesne napore te prestati nositi usku odjeću koja može dodatno pogoršati stvar te pritiskati trbuh i jednjak i tako otežati rad probave.